30. novembar – 2. decembar 2023.
Zapleteni arhivi ratova: Iskustva, slike i politika predstavljanja

Sarajevo – Hotel Holiday, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i javni prostor.
KOMPLETAN PROGRAM (PDF)

Susret “Zapleteni arhivi ratova” u Sarajevu bio je jedna od javnih intervencija projekta ARchipelago, organizovanog od strane Goethe-Instituta u Sarajevu. Okupio je širok spektar umjetnika, aktivista i arhivskih inicijativa iz šireg regiona Balkana. Konferencija je pružila privremenu platformu za razgovore i kolaborativne arhivske prakse, istovremeno predstavljajući arhivsku kolekciju pod nazivom “Hands-on the Archives”. Pozvani su umjetnici, arhitekti, filmski stvaraoci, kulturni radnici, kao i istraživači i teoretičari umjetnosti i medija da podele i razmisle o različitim ratnim ili drugim arhivima koji svedoče o nasilju, obuhvatajući iskustva i ljudi i drugih bića. To je uključivalo diskusije o procesima stvaranja arhivskih slika, metodama i politici predstavljanja arhiva.

Događaj se bavio raznim temama koje su osnova svakog arhiva, bilo da je reč o individualnom, kolektivnom ili institucionalnom, kao i istraživanjem materijalnosti arhivskih dokumenata i njihove upotrebe. Pored toga, konferencija je težila da analizira interakciju između analognih i digitalnih arhiva u odnosu na javni prostor i potencijalne primene digitalne tehnologije u ekologijama pogođenim ratom i drugim arhivskim praksama. Diskusije su takođe dotakle arhivska savezništva, aspekte arhivskog zajedništva, politiku oko reprodukcije i predstavljanja ratova, te uključivanje višeperspektivnih pristupa.

UČESNICI
Nidžara Ahmetašević, Rozelin Akgün, Nedim Alikadić, Kaya Behkalam, Alba Çakalli & Eroll Bilibani, Margaux Chalançon, Özge Çelikaslan, Karla Crnčević, Danijela Dugandžić, Madhusree Dutta, Zlatan Filipović, Elma Hašimbegović, Lejla Hodžić, Adla Isanović, Ilona Jurkonytė, Farhan Khalid, Nihad Kreśevljaković, Nafis Lokvica, Asja Mandić, Bengi Muzbeg, Armina Pilav, Ana Sladojević, Ljubica Slavković, Aleksandar Staničić, Clarissa Thieme, Damir Ugljen, Lennaart van Oldenborgh, Jelena Vesić.

TIM:
Ajla Eljšani Arnautlija, Koordinator projekta u Goethe-Institutu Bosna i Hercegovina
Rafaela Dražić, grafički dizajn
Jasmina Đikoli, odnosi s javnošću
Lejla Hodžić, Koordinatorica “Hands-on the Archives”, privremena arhivska kolekcija
Clarissa Thieme, Umjetnička su-direktorica, The ARchipelago
Armina Pilav, Umjetnička su-direktorica, The ARchipelago
Simone Voigt, Menadžer projekta u Goethe-Institutu Bosna i Hercegovina


Biografije

Nidžara Ahmetašević je nezavisna istraživačica i nagrađivana novinarka iz Sarajeva. Više od dvije decenije piše o kršenjima ljudskih prava na Balkanu, sa fokusom na ratne zločine, prava žena i slobodu govora. Godine 2023. objavila je knjigu “Mediji kao alat međunarodne intervencije: Kuća od karata” (Routledge), istražujući ulogu medija tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini. Ahmetašević ima doktorat sa Univerziteta u Grazu, Austrija.

Nedim Alikadić proveo je rat u svom rodnom gradu Sarajevu kao tinejdžer i vojnik. Još kao dijete, volio je fotografiju, kamere i montažu. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku za režiju, smjer Audiovizuelne umjetnosti – Montažer filma. Radio je na mnogim domaćim i međunarodnim filmskim i TV projektima i autor je brojnih reklamnih i muzičkih spotova, kratkih filmova i dokumentaraca. Dokumentarni film zauzima posebno mjesto u njegovom radu. Suautor je filma “Sjećaš li se Sarajeva” (2002), koji je učestvovao na brojnim filmskim festivalima širom svijeta.

Rozelin Akgün je multidisciplinarna umjetnica i istraživačica sa sjedištem u Diyarbakıru, čiji rad je ukorijenjen u pejzažnoj arhitekturi i dizajnu permakulture. Njeno istraživanje fokusira se na biološke cikluse i bioplastike. Metodologija njenih BIO arhiva sastoji se od naučnog dijela (istraživanje) i umjetničkog dijela (produkcija i prezentacija). Organski otpadni materijali se stalno transformišu u različite forme namijenjene nestajanju.

Kaya Behkalam je vizualni umjetnik, filmaš i pisac, koji živi u Berlinu. Njegov rad je fokusiran na prakse sjećanja u digitalnom dobu. Nedavni projekti u ovom kontekstu uključuju AR projekte “Vidness” i “The Augmented Archive” i web-bazirane kolaboracije poput “A Walking Archive” i “Port Fiction”.

Eroll Bilibani je filmski producent i fotograf koji vodi obrazovne programe u DokuFestu koristeći kino za društveni razvoj i razumijevanje kompleksnih tema. Eroll je suosnivač inicijative za obrazovanje iz filma ‘Budućnost je ovdje’, neformalnog i iskustvenog obrazovnog programa za mlade. On je izvršni producent BAFTA nagrađivanog filma ‘Home’, ‘IN BETWEEN’ i nagrađivanog filma ‘DISPLACED’. Godine 2014., inicijativa “Nova Evropa 100” prepoznala je Erolla kao jednog od 100 uticajnih promjena u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

Alba Çakalli je festivalska producentica Dokufesta u Prizrenu. Svoju karijeru u DokuFestu započela je prije više od deset godina kao koordinatorica volontera. Od tada je radila u različitim sekcijama i dala je ogroman doprinos rastu organizacije. Prethodno, Alba je upravljala projektima kao što su ‘Film & Factual Media’ i ‘Digital Media Clubs’. Također je doprinijela uspostavljanju infrastrukture i strategija za razvoj obrazovnog odjela ‘DokuLab’.

Özge Çelikaslan je praktičarka-istraživačica specijalizirana za autonomno audiovizuelno arhiviranje, nove arhivske ekosisteme u postdigitalnoj eri i kolaborativnu medijsku produkciju. Suosnivačica je online medijskog arhiva iz Turske bak.ma i suurednica knjige “Autonomous Archiving” (dpr-barcelona). Različite okolnosti i globalne prijetnje zahtijevaju kolektivnu reimaginaciju arhivskih metodologija. Elaborirat ću nove oblike kontinuiteta koji uključuju proizvodnju odnosa (zajednice) i nova djela kroz arhivsku praksu i izgradnju infrastruktura skrbi i solidarnosti koje obuhvataju saveze arhivskih ekologija (ekonomija).

Margaux Chalançon (r. 1993, Pariz) je audiovizuelna arhivistkinja, restauratorka filmova i slobodna postproducentica sa trenutnim boravištem na jugu Francuske. U saradnji s EQZE i Nadi Lekol Nas, Margaux je restaurirala 16mm kopiju dokumentarnog filma Waheb al Horriyah (Davaoc slobode), koji je režirao Kais al-Zubaidi 1989. za Libanski nacionalni front otpora.

Karla Crnčević je rediteljica i montažerka filma Wild Flowers. Ona je dramaturginja i filmska radnica koja istražuje politiku slika i zvuka kroz različite formate i uslove rada. Jedna je od osnivačica festivala Unseen, koji se bavi revitalizacijom kino prostora. Ima magistarske diplome iz dramaturgije (ADU, Hrvatska) i filmske produkcije (EQZE, Baskija).

Danijela Dugandžić je feministička aktivistkinja, kustoskinja, producentica i istraživačica iz Sarajeva. Aktivna je u feminističkom pokretu više od dvije decenije i jedna je od osnivačica i direktorica Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA. Danijela moderira razgovor “Arhivi otpora” s Jelenom Vesić i Elmom Hašimbegović.

Madhusree Dutta je filmašica, kustoskinja i slučajna arhivistkinja. Trenutno dijeli svoje vrijeme između Mumbaja i Berlina. Bila je izvršna direktorica kulturnog centra Majlis (1998-2016), Mumbai, i umjetnička direktorica Akademije umjetnosti svijeta (1998-2021), Köln. Njeno interesovanje za narativno stvaranje učinilo ju je uloženom u logistiku slika – njen ciklus produkcije, očuvanje, percepciju i konverziju. Za nju, arhiviranje je akcijska strategija za proširenje granica evidentnosti i standarda memorijskih praksi. Arhivi nisu da uokvire prošle slike već da ih učine poroznim za sutra.

Zlatan Filipović je medijski umjetnik/obrazovatelj i vanredni profesor umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu u Šarži, Fakultet za arhitekturu, umjetnost i dizajn. Njegova nedavna istraživanja i predavanja fokusirana su na upotrebu digitalno poboljšanih i virtualnih tehnologija stvarnosti u prezentaciji kulturne baštine i nedavne historije. Njegov rad 54M1R iz 7HE PL4CE5 0F MEM0RY fokusira se na arhiviranje i dokumentaciju arhitektonskih struktura bivših vojnih kasarni “Maršal Tito” u Sarajevu sa digitalnim poboljšanjem ličnih sjećanja (koristeći AR tehnologije) vezanih za ovo mjesto tokom opsade Sarajeva.

Elma Hašimbegović je historičarka i muzejska stručnjakinja. Stekla je akademske titule na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Centralnom evropskom univerzitetu, držeći MA i Phil u srednjovjekovnim studijama. Njena profesionalna muzejska karijera povezana je s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine, gdje je radila više od dvije decenije, prvo kao kustos (2001) i od 2013. kao direktorica.

Lejla Hodžić. Tokom rata 1993-94, radila je u Umjetničkom centru Obala u Sarajevu na organizaciji nekoliko izložbi. Od 1997. do 2004. radila je u Sarajevskom centru za savremenu umjetnost (SCCA) kao koordinator programa za vizuelne umjetnosti. 2002-03. Zasnovala je i provela 50 intervjua s umjetnicima pod naslovom “Doručak s” SCCA, so.ba, Sarajevo. Od 2004. kurirala je brojne umjetničke izložbe u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Također je kostimografkinja četiri nagrađivana dugometražna filma i kreirala je kostime za oko 60 i scenografiju za 20 predstava u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

Adla Isanović je umjetnica i istraživačica koja živi i radi u Sarajevu. Profesorica je na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, gdje predaje multimediju. Objavila je knjigu “Režim digitalnog kolonijalizma. Bosanska forenzička suvremenost” (2021), problematizirajući kako se baze podataka zamišljaju i kako se odnose na proizvodnju znanja u trenutnom okruženju globalnog kapitalizma, biopolitike i nekropolitike. Isanović ima doktorat sa Postdiplomskog školskog centra ZRC SASA, Ljubljana.

Farhan Khalid je programer i umjetnik iz Pakistana, trenutno sa sjedištem u Istanbulu. Njegov rad na razvoju aplikacija fokusiran je na upotrebu proširene stvarnosti, prepoznavanja slika, geolokacije i drugih tehnologija.

Nihad Kreševljaković je direktor Međunarodnog teatarskog festivala MESS u Sarajevu. Zajedno sa svojim bratom osnovao je lokalnu nevladinu organizaciju Video Arhiv – Biblioteka Hamdija Kreševljaković, koja sadrži preko 1000 sati snimljenog materijala iz opsade Sarajeva. Kreševljaković je suautor dokumentarnog filma “Sjećaš li se Sarajeva?” (2002) i ko-scenarista filma “Greta” (1997), među ostalim filmskim projektima, i suosnivač je Inicijative Otvoreni Arhiv Između Nas / Between Us.

Nafis Lokvica. Rođen 1957. godine, Nafis Lokvica počeo je snimati događaje, političke tenzije i svakodnevni život u Prizrenu fotoaparatom od 1974. godine i video kamerom od 1990-ih. Kolekcija Naci & Nafis Lokvica, koju su stvorila braća Lokvica, dokumentuje događaje, običaje i arhitektonsku transformaciju Prizrena kroz foto i video snimke. Fondacija Lumbardhi, Prizren – Kosovo, nedavno je digitalizirala ovu kolekciju.

Ilona Jurkonytė (doktor nauka) je kustoskinja filma, istraživačica na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke na Univerzitetu u Vilniusu, stipendistkinja Fondacije Univerziteta Vilnius. Njeno istraživanje obuhvata studije o medijima i okolišu te intersekcije nauke, umjetnosti i medija. Ilona i Armina Pilav će predstaviti razgovore o Zapetljanim Arhivima Rata. Ilona je kustoskinja dijela programa filmskih projekcija za Zapetljane Arhive Rata.

Asja Mandić je docentica za savremenu i modernu umjetnost te studije muzeja na Univerzitetu u Sarajevu. Njena najnovija istraživanja bave se umjetničkom produkcijom u kontekstu urbanog prostora i njegovom transformacijom tokom opsade Sarajeva. U svojoj prezentaciji će govoriti o umjetničkoj akciji Ante Jurića i Zorana Bogdanovića pod nazivom 15. maj 1992, kao i o učešću Predraga Čančara, čije su fotografije ove izvedbe nestale iz jednog od arhiva.

Bengi Muzbeg je doktorirao studije filma na Univerzitetu Marmara u Istanbulu i radi kao šef istraživanja i programa u Fondaciji Lumbardhi sa sjedištem u Prizrenu – Kosovo.

Armina Pilav je arhitektica, umjetnica, nezavisna istraživačica i edukatorica, sa sjedištem na otoku Braču u Hrvatskoj. Njena praksa fokusirana je na politiku re-prezentacije i re-produkcije fizičkog, posredovanog prostora, telesnih iskustava u ekstremnim uslovima ratnog uništenja ili drugih katastrofalnih uslova. Armina kultivira eksperimentalne prostore koristeći transmedijske oblike, prirodna staništa, psiho-prostornost, radikalna posmatranja i feminističku teoriju kako bi izložila ekologije toksične transformacije arhitekture, rijeka, zemljišta i društva različitih vrsta.

Ana Sladojević je nezavisna kustoskinja i teoretičarka umjetnosti. Kombinujući kustoske i umjetničke metodologije u svom radu, ukazuje na vidljivi/nevidljivi privilegij i vidljivo/nevidljivo nasilje koje se perpetuira kroz polje nasleđa, koje se pozicionira kao normativno i ključno u konstruisanju društvenog sjećanja i sjećanja. Drži doktorat iz Interdisciplinarnih studija – Grupa za teoriju umjetnosti i medija, sa Univerziteta umetnosti u Beogradu, Srbija.

Ljubica Slavković je autorica, menadžerica projekata i kustoskinja programa u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Programski ciklus CZKd “Razumevanje grada” ugostio je i predstavio brojne lokalne i međunarodne prakse u oblastima urbane politike, arhitekture i kulturne baštine. Ljubica je diplomirani arhitekta i doktorand na Fakultetu arhitekture, Univerziteta u Beogradu.

Aleksandar Staničić je arhitekta i asistent profesor na Fakultetu za arhitekturu i izgrađeno okruženje TU Delft. Njegova najnovija knjiga je uređeni volumen Ratni Dnevnici: Dizajn Nakon Uništenja Umjetnosti i Arhitekture (2022). U svojoj prezentaciji, Aleksandar će govoriti o slojevitoj istoriji zgrade Generalštaba u Beogradu, kulturnim vrijednostima ugrađenim u njenu arhitekturu, kontinuiranom uništenju i značaju njene očuvanosti.

Clarissa Thieme je filmska rediteljka i umjetnica fokusirana na pukotine između individualnog sjećanja i njegovog prevođenja u procese istorijske objektivizacije. Zanima je mogućnost živog arhiva kao zajedničkog dobra. Od ranih 2000-ih, nekoliko radova i saradnji odvelo ju je u post-jugoslavenski prostor. Njen nadolazeći projekat, “Save the Amazon Production – Resumption” u Video Arhivu Sarajevo, istražuje kolektivne umjetničke prakse u konfliktu kroz vremena i lokalitete.

Damir Ugljen je arheolog i nezavisni istraživač koji istražuje kulturni značaj i ekološke posledice materijalne transformacije pejzaža, sa posebnim fokusom na adaptivne odgovore ne-ljudskih i ljudskih subjekata na novoformirane uslove.

Lennaart van Oldenborgh je montažer dokumentarnih filmova i saradnik predavač iz Medijskih studija na Kraljevskom koledžu umetnosti, London. Nedavno je objavio “Haunted Archives…” (Frames Cinema Journal 2022). Njegovo istraživanje je potaknuto kratkim snimkom sirovih snimaka, koje je snimio u enklavi istočnog Mostara 1994. godine, i pita se kakva bi mogla biti njegova vrijednost kao istorijski dokument, kako se odnosi na sjećanje i šta se dogodilo s drugim sirovim snimcima opsade.

Jelena Vesić (doktor nauka) je nezavisna kustoskinja, pisac, urednik i predavač. Aktivna je u izdavaštvu, istraživanju i izložbenim praksama koje prepliću političku teoriju i savremenu umjetnost. Vesić je suuredila Prelom – časopis za slike i politiku (2001–2010, Beograd) i suurednica je časopisa Red Thread (Istanbul), članica uredničkog odbora ARTMargins i savjetodavnog odbora Mezosfere (Budimpešta). Također je predsjednica Udruženja umjetničkih kritičara AICA Srbija.