Beograd

Generalštab (sastoji se od dvije zgrade) smatra se važnim arhitektonskim spomenikom, kao jedino veliko javno djelo arhitekte Nikole Dobrovića izvedeno u Beogradu. Izgrađen je između 1954. i 1965. godine u socijalističkoj Jugoslaviji, zamjenjujući zgrade Ministarstva odbrane i Vojne akademije, koje su teško oštećene u nacističkom bombardovanju 1941. godine. Dobrovićeva zgrada je pogođena u bombardovanju NATO-a 1999. godine — jedan dio je pretrpio značajnija oštećenja u odnosu na drugi deo preko puta ulice. Zgrade su nekoliko godina kasnije zaštićene kao kulturni spomenici, naglašavajući važnost njihove obnove kao vrhunskih primjera modernističke arhitekture posle Drugog svetskog rata. U međuvremenu nije doneta odluka o njihovoj sudbini, iako su mediji više puta izveštavali o interesovanju stranih kupaca za ovu centralnu gradsku lokaciju. Ostaje visoko simbolično i emotivno nabijeno mesto zbog svoje istorije kao sedište jugoslovenskih, a kasnije i srpskih vojnih snaga. Ne samo da nije ni neutralno ni nevino — njegov odnos prema sećanju i pamćenju je složen i višeslojan — već se i dalje eksploatiše kao predmet samoviktimizujućeg nacionalističkog diskursa bez društvenog konsenzusa o ulozi srpske države i njene vojske u ratovima devedesetih.

Postavili smo pitanje arhitektima, istoričarima, istoričarima umetnosti i teoretičarima zašto je Generalštab važan. Šta čuvamo sa ruševinama zgrade Generalštaba? Šta je izgubljeno ili će biti izgubljeno njegovim uništenjem?

Indeks: Kolekcija/Zbirka – Tip dokumenta (V-Video, P-Fotografija, G-Grafika, T-Tekst) – Lokacija (B-Beograd, M-Mostar, P-Prizren, S-Sarajevo) – Redni broj

Foto kredit: Lola Joksimović, CZKD; Generalštab, Beograd (detalj).